ZARAZNE BOLESTI U VRTIĆU – ŠTO ČINITI

Iako dječji vrtić na najbolji mogući način skrbi o djeci predškolske dobi, oni mogu u određenim okolnostima postati i žarište određenih vrsta zaraznih bolesti koje se mogu lako proširiti među djecom i osobljem same ustanove ali i šire u okruženje.

Programom mjera zdravstvene zaštite, djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima jasno su definirane zadaće i obveze dječjih vrtića. Program mjera za osiguranje higijene i higijensko sanitarnih uvjeta obuhvaća ispunjenje uvjeta smještaja i prehrane kao i mjere primarne prevencije od zaraznih bolesti i protuepidemijske mjere koje se provode u slučaju pojave pojedinih zaraznih bolesti.

ŠTO JE TO PRIMARNA PREVENCIJA

Primarnu prevenciju čine postupci koji se stalno provode, a zovu se još i profilaktičke mjere ili profilaksa. Drugim riječima mjere primarne prevencije provode se stalno kako do zarazne bolesti uopće ne bi došlo. Najvažnije mjere primarne prevencije su opće ili higijensko sanitarne mjere koje je dječji vrtić dužan provoditi.

ŠTO SU PROTUEPIDEMIJSKE MJERE ILI SEKUNDARNA PREVENCIJA

Protuepidemijske mjere ili sekundarna prevencija provode se kada se zarazna bolest pojavi. Naziv "protuepidemijske" ne znači da se mjere provode tek kada se zarazna bolest proširi u epidemiju već naprotiv te se mjere provode upravo zato da se određena zaraza ne bi razvila u epidemiju.

Protuepidemijske mjere se mogu podijeliti na one koje se provode prema izvoru zaraze, prema putevima širenja i prema osobama koje su u posebnom riziku da obole (npr. skupine djece koja su bila u kontaktu s oboljelim djetetom) a provode ih nadležne službe Zavoda za javno zdravstvo u suradnji s dječjim vrtićem u kojem je došlo do pojave zarazne bolesti. Odjeli za epidemiologiju u sklopu Zavoda za javno zdravstvo imaju zadaću neprekidno pratiti i analizirati epidemiološku situaciju. Odgovorni epidemiolog u suradnji s vrtićem dogovara i način obavještavanja roditelja u samoj skupini ili više skupina. Svaka uputa epidemiologa morala bi biti upućena u pisanom obliku s potpisom mjerodavnog epidemiologa. Na taj način roditelji bi osim pravodobne i stručne informacije o novonastaloj situaciji i poduzetim mjerama imali i imena institucija i stručnjaka koji te mjere propisuju. Pismena očitovanja nadležnog epidemiologa pridonose većem povjerenju kod roditelja. To je iznimno važno jer su roditelji zabrinuti za zdravlje svoje djece i žele dobiti informaciju o svemu što je poduzeto.

U uvjetima pojave zarazne bolesti dječji vrtić uvijek mora provoditi opće mjere pojačanog nadzora nad higijensko sanitarnim uvjetima:

• u odnosu na prostor (igračke, pedagoški materijal, mikroklimatski uvjeti)
• u odnosu na dijete (nadzor nad pranjem ruku, uporabom toaleta, nadzor u procesu konzumiranja obroka
• u odnosu na roditelje (pravodobno informiranje i davanje samo onih informacija koje su dogovorene na razini vrtića i odgovornog epidemiologa)
• u odnosu na ostale radnike (radnici koji rade na zadaćama održavanja higijene također dobivaju informaciju o novonastaloj situaciji i zadaće provođenja higijensko sanitarnih postupaka)
• ako je zarazna bolest uzrokovana rizičnim čimbenicima iz hrane tada se provode i mjere u kuhinji i u odnosu na djelatnike kuhinje

ŠTO VRTIĆ ČINI KADA SE ZARAZNA BOLEST POJAVI

Kada se u dječjem vrtiću dogodi slučaj zarazne bolesti kod djeteta, vrtić je obvezan učiniti sljedeće:

• situaciji obavijestiti mjerodavnu higijensko epidemiološku službu
• postupiti po uputama mjerodavnog epidemiologa
• tome uz odgojitelje treba biti upoznat i ravnatelj

pratiti situaciju u samoj skupini (vrijednosti temperature, broj prisutne djece u najmanje tjedan dana od izbijanja slučaja bolesti, zdravstveni status djece – grupe u tom razdoblju)

• u suradnji s odgovornim epidemiologom sudjelovati u organizaciji kemoprofilakse, ako je potrebna
• pratiti pobol nakon uvođenja mjera
• sve mjere i postupanja dogovarati isključivo prema uputi epidemiologa
• provoditi i druge zadaće u dogovoru s epidemiologom
• o tome voditi dokumentaciju

DOBRO JE ZNATI

Informaciju o pojavi zarazne bolesti vrtić dobiva od roditelja, epidemiološke službe, Klinike za infektivne bolesti. Vrl često kod pojave određenih simptoma kod djeteta oje boravi u vrtiću (povišena temperatura, osip, kašalj, proljev, povraćanje i dr.) vrtić je taj koji upućuje roditelja pedijatru, a pedijatar odlučuje koje daljnje mjera poduzeti, o čemu se obavještava vrtić.

Nije svaka povišena temperatura, kašalj, osip... COVID-19. Ali trebamo biti na oprezu. Jedno zaraženo dijete ili zaposlenik uzrokuju samoizolaciju cijele skupine 14 dana. Mjeru i postupanje propisuje epidemiolog pismenim putem.

UMJESTO ZAKLJUČKA

U sprječavanju širenja zaraznih bolesti postoje određena pravila postupanja kako epidemioloških službi, tako i dječjeg vrtića.

Svi zajedno moramo djelovati kako bi se širenje zaraznih bolesti spriječilo. Roditelji, kao naši partneri moraju biti upućeni u postupke djelovanja, kako bi prije svega pomogli svom djetetu ali i ostaloj djeci u okruženju,