^Povratak na vrh
  
  
  
Get Adobe Flash player

Dječji vrtić „Marina“

Ante Rudana 47

21222 Marina

Tel ured: 021/889-000

Tel ravnateljica: 099/212-2207

Tel pedagog: 099/800-6300

Tel tajnica: 097/7112795

E-mail: djeciji.vrtic.marina@st.t-com.hr

OIB: 65151460398

MB: 1382071

Žiro-račun: IBAN - HR0324070001100415917

Telefoni

  • DV „Bosiljak“ – Marina

         10 satni – 099/471-0458

          6 satni (jutarnji i poslijepodnevni)– 099/807-1855

  • DV „Cvrčak“ – Vrsine

          099/212-2209

  • DV „Bubamara“ – Gustirna

          099/212-2202

  • DV „Leptirić“ – Vinišće

          099/212-2208

  • DV „Pčelica“ – Blizna Donja

          099/202-4565

Fotografije

galerijagalerijagalerijagalerijagalerijagalerijagalerijagalerija
Svi vrtići

Svi vrtići (23)

ZARAZNE BOLESTI U VRTIĆU  – ŠTO ČINITI

 

Iako dječji vrtić na najbolji mogući način skrbi o djeci predškolske dobi, oni mogu u određenim okolnostima postati i žarište određenih vrsta zaraznih bolesti koje se mogu lako proširiti među djecom i osobljem same ustanove ali i šire u okruženje.

Programom mjera zdravstvene zaštite, djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima jasno su definirane zadaće i obveze dječjih vrtića. Program mjera za osiguranje higijene i higijensko sanitarnih uvjeta obuhvaća ispunjenje uvjeta smještaja i prehrane kao i mjere primarne prevencije od zaraznih bolesti i protuepidemijske mjere koje se provode u slučaju pojave pojedinih zaraznih bolesti.

ŠTO JE TO PRIMARNA PREVENCIJA

 

Primarnu prevenciju čine postupci koji se stalno provode, a zovu se još i profilaktičke mjere ili profilaksa. Drugim riječima mjere primarne prevencije provode se stalno kako do zarazne bolesti uopće ne bi došlo. Najvažnije mjere primarne prevencije su opće ili higijensko sanitarne mjere koje je dječji vrtić dužan provoditi.

 

ŠTO SU PROTUEPIDEMIJSKE MJERE ILI SEKUNDARNA PREVENCIJA

 

Protuepidemijske mjere ili sekundarna prevencija provode se kada se zarazna bolest pojavi. Naziv "protuepidemijske" ne znači da se mjere provode tek kada se zarazna bolest proširi u epidemiju već naprotiv te se mjere provode upravo zato da se određena zaraza ne bi razvila u epidemiju.

Protuepidemijske mjere se mogu podijeliti na one koje se provode prema izvoru zaraze, prema putevima širenja i prema osobama koje su u posebnom riziku da obole (npr. skupine djece koja su bila u kontaktu s oboljelim djetetom) a provode ih nadležne službe Zavoda za javno zdravstvo u suradnji s dječjim vrtićem u kojem je došlo do pojave zarazne bolesti. Odjeli za epidemiologiju u sklopu Zavoda za javno zdravstvo imaju  zadaću neprekidno pratiti i analizirati epidemiološku situaciju. Odgovorni epidemiolog u suradnji s vrtićem dogovara i način obavještavanja roditelja u samoj skupini ili više skupina. Svaka uputa epidemiologa morala bi biti upućena u pisanom obliku s potpisom mjerodavnog epidemiologa. Na taj način roditelji bi osim pravodobne i stručne informacije o novonastaloj situaciji i poduzetim mjerama imali i imena institucija i stručnjaka koji te mjere propisuju. Pismena očitovanja nadležnog epidemiologa pridonose većem povjerenju kod roditelja. To je iznimno važno jer su roditelji zabrinuti za zdravlje svoje djece i žele dobiti informaciju o svemu što je poduzeto.

U uvjetima pojave zarazne bolesti dječji vrtić uvijek mora provoditi opće mjere pojačanog nadzora nad higijensko sanitarnim uvjetima:

- u odnosu na prostor (igračke, pedagoški materijal, mikroklimatski uvjeti)

- u odnosu na dijete (nadzor nad pranjem ruku, uporabom toaleta, nadzor u procesu konzumiranja obroka

- u odnosu na roditelje (pravodobno informiranje i davanje samo onih informacija koje su dogovorene na razini vrtića i odgovornog epidemiologa)

- u odnosu na ostale radnike (radnici koji rade na zadaćama održavanja higijene također dobivaju informaciju o novonastaloj situaciji i zadaće provođenja higijensko sanitarnih postupaka)

- ako je zarazna bolest uzrokovana rizičnim čimbenicima iz hrane tada se provode i mjere u kuhinji i u odnosu na djelatnike kuhinje

 

ŠTO VRTIĆ ČINI KADA SE ZARAZNA BOLEST POJAVI

 

Kada se u dječjem vrtiću dogodi slučaj zarazne bolesti kod djeteta, vrtić je obvezan učiniti sljedeće:

  • o situaciji obavijestiti mjerodavnu higijensko epidemiološku službu
  • postupiti po uputama mjerodavnog epidemiologa
  • o tome uz odgojitelje treba biti upoznat i ravnatelj

 pratiti situaciju u samoj skupini (vrijednosti temperature, broj prisutne djece u najmanje tjedan dana od izbijanja slučaja bolesti, zdravstveni status djece – grupe u tom razdoblju)

  • u suradnji s odgovornim epidemiologom sudjelovati u organizaciji kemoprofilakse, ako je potrebna
  • pratiti pobol nakon uvođenja mjera
  • sve mjere i postupanja dogovarati isključivo prema uputi epidemiologa
  • provoditi i druge zadaće u dogovoru s epidemiologom
  • o tome voditi dokmentaciju

DOBRO JE ZNATI

 

Informaciju o pojavi zarazne bolesti vrtić dobiva od roditelja, epidemiološke službe, Klinike za infektivne bolesti. Vrl često kod pojave određenih simptoma kod djeteta oje boravi u vrtiću (povišena temperatura, osip, kašalj, proljev, povraćanje i dr.) vrtić je taj koji upućuje roditelja pedijatru, a pedijatar odlučuje koje daljnje mjera poduzeti, o čemu se obavještava vrtić.

Nije svaka povišena temperatura, kašalj, osip... COVID-19. Ali trebamo biti na oprezu. Jedno zaraženo dijete ili zaposlenik uzrokuju samoizolaciju cijele skupine 14 dana. Mjeru i postupanje propisuje epidemiolog pismenim putem.

 

UMJESTO ZAKLJUČKA

 

U sprječavanju širenja zaraznih bolesti postoje određena pravila postupanja kako epidemiološkh službi, tako i dječjeg vrtića.

Svi zajedno moramo djelovati kako bi se širenje zaraznih bolesti spriječilo. Roditelji, kao naši partneri moraju biti upućeni u postupke djelovanja, kako bi prije svega pomogli svom djetetu ali i ostaloj djeci u okruženju,

 

DJEČJI VRTIĆ MARINA

ANTE RUDANA 47

MARINA

 

Marina, 27. kolovoza 2020. godine 

               PROTOKOLI POSTUPANJA RODITELJA U UVJETIMA OPASNOSTI OD ZARAZE BOLEŠĆU COVID - 19   

 

Dosljednost postupanja prema djetetu u vrtiću i obiteljskom okruženju jedini je način da uspijemo u namjeri da sačuvamo djecu i sebe.

Protokol postupanja potpuno je usklađen  s uputama HZJZ u kojima se osigurava smještaj  djece rane i predškolske dobi. 

TEMELJNE ODREDBE

U ustanovu se ne dovodi dijete ako:

- ima simptome zarazne bolesti (povišena temperatura, kašalj, poteškoće u disanju, poremećaj osjeta njuha i okusa, grlobolja, proljev, povraćanje)

-Ima izrečenu mjeru samoizolacije

-Imaju saznanje da je zaraženo s COVID-19

Rad ustanove organizira se na način da se omogući fizički  razmak roditelja, zaposlenih i djece najmanje 1,5 – 2 m.

PRIMOPREDAJA DJECE I KOMUNIKACIJA

1. Dijete ne smije dovoditi osoba koja ima već spomenute simptome, mjeru samoizolacije ili je zaražena s COVID-19.

2. Roditelj predaje dijete odgojitelju na ulazu u vrtić. Nije dozvoljeno zadržavanje i grupiranje. Komunikacija se može vršiti telefonom. U pratnji djeteta dolazi samo jedna osoba.

3. U vrtić može ući roditelj radi prilagodbe na novu sredinu na početku uključivanja  djeteta u ustanovu i to po posebnom rasporedu, te roditelj djeteta s teškoćama. Zadržavanje roditelja je najduže 15 minuta. Ovisno o ponašanju djeteta odgojitelj će dati preporuku o duljini boravka djeteta. Tijekom adaptacije, a najdulje dva tjedna, dijete koje tek kreće u vrtić, može boraviti najdulje do kraja ručka, a najdulje dva tjedna.

4. Roditelj je dužan prije dolaska izmjeriti djetetu temperaturu te vrijednosti unosi u bilježnicu. U slučaju povišene temperature  ne smije dovoditi dijete u ustanovu, već se javlja ravnatelju i svom pedijatru.

5. Pri ulasku u vrtić roditelj kojemu je dozvoljen ulazak u vrtić, treba dezinficirati ruke dezinficijensom koji se nalazi na ulazu, imati masku i nazuvke za obuću. Dijete prolazi kroz dezbarijeru, ne dezinficira ruke i nema obvezu nošenja maske. Odmah po dolasku u vrtić djeca peru ruke sapunom i vodom.

6. Prilikom prehrane dijete se ne poslužuje samo već mu se servira hrana u prostoriji u kojoj boravi uvijek na istom mjestu.

7. Kod sumnje na promjenu zdravstvenog stanja tijekom boravka u vrtiću (kašalj, poteškoće u disanju, poremećaj osjeta njuha i okusa, proljev, povraćanje) djetetu će se izmjeriti temperatura ( veća od 37,2) i pozvati roditelji koji u najkraćem roku trebaju doći po dijete, odvesti ga pedijatru koji odlučuje o daljnjim postupcima. O tome je roditelj dužan izvijestiti ustanovu. Ukoliko se utvrdi da je dijete pozitivno na COVID 19 za  cijelu skupinu djece i bliske kontakte izriče se mjera samoizolacije, vrtić se dezinficira i nakon izolacije djeca mogu ponovno doći.

8. U sobu u kojoj borave djeca dozvoljava se ulaz za što manje osoba. Čišćenje i dezinfekcija se vrši svakog dana prije i nakon dolaska djece.

9. Dijete treba imati rezervnu presvlaku i papučice. Miješanje i posuđivanje osobnih svari nije dozvoljeno.

10. Korištenje toaleta vrši se kontrolirano.

12. Svakodnevno dostupna voda uzima se kontrolirano.

13. Jedna skupina je jedan „mjehurić“ i skupine se ne miješaju ni u kakvim aktivnostima i projektima

14. Posjeti kazališta, izleti i druženja su zabranjeni. 

15. Djecu treba poticati na sportske i glazbene aktivnosti ali u kontroliranim uvjetima prema epidemiološkim mjerama.

16. Što više vremena treba provoditi na otvorenom.

17. Sastanci, radionice, predavanja nisu dozvoljeni. Svaka informacija koju roditelj treba izmijeniti s odgojiteljem pri dolasku i odlasku djeteta ili pri boravku, može se obaviti telefonom, e-mailom ili porukom na poslovni mobitel odgojitelja, odjela u kojem dijete boravi.

18. Ukoliko dijete ne dođe u vrtić iz nekih drugih razloga, a ne radi bolesti, roditelj se dužan javiti vrtiću.. Ako je odgojitelj u tom trenutku zauzet djecom, javit će se u što kraćem roku.

Isto tako, u svakom trenutku dostupni su kontakti ravnateljice, pedagoginje i tajnice.

 

 

                                                                                                                                                                                         Uprava  Dječjeg vrtića MARINA

 

Posao ne završava definiranjem različitih mjera i objavljivanjem dokumenata. Tu posao tek počinje, a posao neće moći biti odrađen bez pomoći, podrške i strpljenja roditelja, odgojitelja, ravnatelja, tehničkog osoblja i na kraju djece.

Cilj nam je svima isti – siguran i što kvalitetniji boravak djece u vrtiću.

Ovo je vrijeme za suradnju, razumijevanje i strpljivost.

 

https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/03/Upute_vrtici_i_skole_24_08_2020_HZJZ-1.pdf

Dječji vrtić MARINA

Ante Rudana 47

Marina

Marina, 18.08.2020

 OBAVIJEST RODITELJIMA/SKRBNICIMA

Poštovani!

Dječji vrtić MARINA s područnim odjelima počinje s redovnim radom 01.09.2020. godine (utorak).

Područni odjel „Pčelica“ u Blizni Donjoj započet će s radom kad se steknu uvjeti, s obzirom na radove u školi, o čemu ćemo naknadno dati obavijest.

Ugovori i pripadajuća dokumentacija (za novu djecu)  mogu se potpisati od 24.8.2020. do 31.08.2020. od 8,00 do 12,00 sati, a tko to ne obavi u navedenom razdoblju, može od 1.9.2020 do 15.9.2020. U protivnom će se smatrati da je roditelj/skrbnik odustao od vrtića. Napominjemo da dokumente moraju potpisati oba roditelja/skrbnika pa je moguće dokumente ponijeti kući i popunjene vratiti.

Ukoliko roditelji/skrbnici tek upisane djece, a  i ostali imaju nedoumica i pitanja, mogu u svako doba pozvati na brojeve mob. tajnice: 0977112795, ravnateljice: 0992122207 i pedagogice: 0998006300.

Nastavni zavod za javno zdravstvo i Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijet će upute i preporuke za rad do 31.08.2020. Raditi moramo, a o svim promjenama i mjerama pravovremeno ćemo dati informacije.

 

           Pratite našu web stranicu: djecji-vrtic-marina.hr.

 

                                                                                                                         Uprava vrtića

Odlazak u vrtić važan je trenutak svakog djeteta i njegovih roditelja. Koliko god bili sigurni u svoju odluku da pošalju dijete u vrtić, mnogim roditeljima javljaju se dileme kada dođe trenutak odvajanja te osjećaju strah i nelagodu. Psihologinja Mia Roje iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih otkriva kako najbezbolnije proći kroz prilagodbu djeteta za vrtić

Polazak u vrtić predstavlja velik događaj u životu djeteta, ali i roditelja. Djetetu može biti teško i zastrašujuće prvo odvajanje te ostajanje s nepoznatim odraslima i djecom, a ni roditeljima nije puno lakše, kaže psihologinja Mia Roje iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih.

'Za sve što je novo trebamo period navikavanja, što se osobito odnosi na djecu kojoj je osjećaj sigurnosti od velike važnosti. Sigurnost djetetu daju prostor u kojem spava, najdraže igračke, poznati ljudi koje redovito viđa, svakodnevna rutina koja mu omogućuje predvidljivost njegova dana i tako dalje. Polaskom u vrtić sve opisano se mijenja i time dijete osjeća nesigurnost, tako da je sasvim prirodno da se treba naviknuti te ponovno uspostaviti sigurnost i povjerenje. Razvojno gledano, djetetu se u dobi od oko šest mjeseci javlja separacijska anksioznost, odnosno strah od napuštanja sigurnosti emocionalno bliskih osoba. Svoj vrhunac separacijska anksioznost obično doživljava u razdoblju prvog dužeg odvajanja, a često je to upravo polazak u jaslice ili vrtić. Neka djeca lakše ostvare prilagodbu, a neka teže. Neka djeca mogu potpuno dobro funkcionirati u vrtiću prvih nekoliko dana ili tjedana pa tek onda doživjeti 'krizu' - svako dijete je drugačije', objašnjava Roje.

 

 

 

 

Ponašanje roditelja ima presudnu ulogu za prilagodbu djeteta na vrtić

Generalno se, dodaje, manje teškoća prilikom prilagodbe očekuje kod djece koja su starija, fleksibilnija, prije vrtića bila su odvojena od roditelja neko vrijeme, iskusnija su u druženju s vršnjacima, odrastala su u stabilnijim obiteljskim prilikama bez puno stresova te su uspostavila uobičajenu rutinu hranjenja i spavanja…

'Većina djece ostvari prilagodbu u tri mjeseca pa, koliko god ona bila mučna i djetetu i roditeljima, dobro je podsjetiti se da će i to proći. I važno je imati na umu to da će djeca koja imaju iskustvo vrtića u prosjeku biti više kompetentna za snalaženje u društvu, a mnoga istraživanja kažu i boljeg imuniteta od ostale djece. Isto tako, odvajanje je dio odrastanja i osamostaljivanja. Vrtić mnogoj djeci postane jako drago i važno mjesto u kojem će provoditi puno vremena, učiti, igrati se, uspostavljati prva prijateljstva, pripadati grupi i slično. Znatiželja i kreativnost djeteta u njemu će svakako doći do izražaja, a većina djece kroz vrtić postane više društveno kompetentna', kaže psihologinja.

Ponašanje roditelja ima presudnu ulogu za prilagodbu djeteta na vrtić. Roditelji bi mogli nekoliko mjeseci prije polaska u vrtić početi ostavljati dijete na nekoliko sati kod bake, djeda, prijatelja ili neke druge odrasle osobe kojoj vjeruju, dodaje, kako bi ono već imalo iskustvo boravka bez roditelja i razvilo povjerenje da će se roditelji vratiti.

KAKO SE POSTAVITI

Nekoliko korisnih savjeta za roditelje

Neka oproštaj bude topao i kratak -  morate ići na posao ili nešto obaviti, a dijete će biti u vrtiću pa ćete doći po njega primjerice nakon ručka/prije spavanja.

Poljubite ga, zagrlite, nasmijte se i uz mahanje odite.

Nije preporučljivo zadržavati se na hodniku, gledati kako se dijete snalazi i vraćati se. Čak i ako dijete reagira plačem pri odlasku roditelja, vjerojatno će se nakon nekoliko minuta smiriti i uključiti u igru.

Djeci je preporučljivo dozvoliti da ponesu neku omiljenu igračku ili dekicu, što predstavlja njihov prijelazni objekt, odnosno predmet koji služi kao most između života kad je bilo tjelesno stalno s roditeljima i života djeteta kao sve samostalnije individue.

Odgojitelje i stručne suradnike dobro je prihvatiti kao saveznike, informirati ih o djetetovim navikama spavanja i hranjenja, bitnim medicinskim podacima te tražiti savjet ako ste u nedoumici, savjetuje psihologinja Roje.

'Preporučljivo je socijalizirati dijete, poticati na igru i druženje s drugom djecom u raznim prilikama kako bi naučilo dijeliti, čekati na svoj red i slično, odnosno ponašati se socijalno kompetentno za svoju dob jednom kada dođe u vrtić. Djetetovu samopouzdanju također godi osjećaj samostalnosti, tako da ga se može poticati da samo jede žlicom ili pije iz boce (ako kreće u jaslice), odnosno da pospremi igračke, odjene se i slično prije polaska u vrtić. Sve ove promjene trebale bi biti postepene, a ne nagle, jer je djetetu sam polazak u vrtić dovoljno velika promjena u tom razdoblju. Naglije promjene, poput prestanka nošenja pelena, bilo bi dobro uvoditi u neko drugo vrijeme, a ne baš kada dijete kreće u vrtić', smatra ona.

'Bilo bi dobro s djetetom prošetati do dvorišta vrtića, razgovarati o tome što se tamo radi, koga se sve tamo upozna, pogledati igračke koje se nalaze vani. Što se više govori o vrtiću s uzbuđenjem i pozitivnim tonom, to će dijete također biti više uzbuđeno i pozitivno. Pritom treba paziti da mu kažemo samo informacije u koje smo sigurni, na primjer da se u vrtiću puno igra, da ima puno druge djece... Mnogi roditelji kažu djeci, primjerice, da će im biti sve super, da će im svi biti prijatelji ili da nema razloga da budu tužni kada krenu u vrtić. To ne možemo znati, a ako dijete osjeti da su mu roditelji slagali u razdoblju kad mu je poljuljan osjećaj sigurnosti, može ispasti da su iz najbolje namjere napravili štetu', ističe Roje.

Djetetu je također poželjno dati do znanja da je u redu ako mu bude teško i reći da neka djeca osjećaju strah, da se rasplaču i rastuže, a kasnije budu dobro i jako sretna što su u vrtiću.

'Ono što smo djetetu obećali jako je važno ostvariti'

'Najgore što mi odrasli možemo napraviti s dječjim emocijama je odbaciti ih i posramiti. Teško nam je vidjeti djecu u patnji i najradije bismo im objasnili da nemaju zbog čega biti tužni ili prestrašeni kako bi prestali plakati i kako bi nam odmah svima bilo lakše. To je prirodna potreba, koju treba kontrolirati i pustiti dijete da slobodno i bez srama izrazi kako se osjeća. Ako dijete vidi da to može učiniti, da će ga roditelj razumjeti, zagrliti i podržati, zadržavajući pritom svoju mirnoću te dosljedno održavajući granice (npr: 'Vidim da si jako tužan i da ne želiš ostati u vrtiću jer te strah. Sada ću te zagrliti još minutu i onda ćeš ostati tu, a ja ću doći po tebe kad završi popodnevno spavanje'), to će mu razviti osjećaj povjerenja i sigurnosti. Ono što smo djetetu obećali jako je važno ostvariti. Ako smo rekli da ćemo doći kad završi popodnevno spavanje, trebamo doći kad završi popodnevno spavanje. Nekad roditelji 'pobjegnu' kad se dijete zaigra da ne bi vidjelo da odlaze pa da ne bi plakalo. Nekad roditelji kažu da se vraćaju za nekoliko minuta da bi ih djeca lakše pustila da odu. Na taj način uče da nam ne mogu vjerovati i osloniti se na nas i, iako će kratkoročna reakcija možda biti mirnija, dugoročno smo naštetili odnosu s njima', kaže ona.

Ako dijete primijeti da je roditelj tužan, u strahu, da teško odlazi ili se čak vraća ponovno se pozdraviti, osjetit će da je situacija opasna te će i ono reagirati takvim emocijama i ponašanjem, što god mu riječima rekli, objašnjava psihologinja.

'Djeca imaju 'šesto čulo' i više vjeruju onome što vide i osjete od roditelja, nego onome što čuju. Sigurno znate iz vlastitog iskustva da vas djeca pročitaju i pitaju primjerice zašto ste tužni, čak i kad ste tugu sakrili velikim osmijehom. Mene djeca na poslu znaju pročitati kad ni sama nisam osvijestila kako se točno osjećam, primjerice nedavno mi je jedna djevojčica rekla da su mi 'umorne oči'. Zato neka oproštaj bude topao i kratak - morate ići na posao ili nešto obaviti, a dijete će biti u vrtiću pa ćete doći po njega nakon ručka/prije spavanja. Poljubite ga, zagrlite, nasmijte se i uz mahanje odite. Nije preporučljivo zadržavati se na hodniku, gledati kako se dijete snalazi i vraćati se', objasnila je Roje.

Čak i ako dijete reagira plačem pri odlasku roditelja, dodaje, vjerojatno će se nakon nekoliko minuta smiriti i uključiti u igru.

Kvalitetu roditeljstva određuje upravo to kako ćete se postaviti u situacijama koje su djetetu nove, teške i zahtjevne

'Konačno, ovo mi je jako važno reći. Nažalost, čula sam u društvu, ali i od nekih stručnjaka, osude roditelja kada po nečijem mišljenju prerano šalju dijete u vrtić ili inzistiraju na polasku u vrtić unatoč djetetovu odbijanju. S roditeljima treba raditi, savjetovati ih i podržati, odnosno ponašati se prema njima upravo onako kako ih nastojimo usmjeriti da se ponašaju prema svojim mališanima. Iz iskustva praktičnog rada, poručila bih svim roditeljima nešto jako važno, a to je da nisu loši roditelji jer 'ostavljaju' svoje dijete, kako mnogi od njih znaju reći. U suvremenom svijetu mnogi roditelji moraju raditi i nemaju mogućnost biti s djecom doma, mnogi roditelji nemaju bake i djedove koji bi uskočili, nemaju novca za privatne tete čuvalice, žele se vratiti na posao ili se baviti nečim drugim za sebe, čime će biti sretniji i ispunjeniji, a tako i bolji roditelji kad su s djecom, vjeruju da je vrtić dobar i koristan te da bi djeca trebala ići u vrtić čak i kad ih ima tko čuvati doma... Koji god bili razlozi polaska u vrtić, bez obzira na to što se djetetu (i vama) možda teško prilagoditi, konstrukcija da 'ostavljate' dijete nije točna i pomisao da ste zato loši roditelji također nije točna', rekla je.

Kvalitetu roditeljstva određuje upravo to kako ćete se postaviti u situacijama koje su djetetu nove, teške i zahtjevne te kako ćete ga na tom putu podržati, zaključila je psihologinja.

Odlazak u vrtić teško pada i djeci i odraslima, a stručnjakinja poručuje: 'Niste loši roditelji jer 'ostavljate' svoje dijete'

S RADOŠĆU VAS OČEKUJEMO I SRDAČNO POZDRAVLJAMO.

Uz tekst psihologinje Roje, ravnateljica Nora Đokić

DJEČJI VRTIĆ MARINA

MARINA

 

KLASA: 601-02/15-06/15

Ur. broj: 2184-03-01-001-15-2

 

Marina, 29.06.2015.

 

Na temelju čl. 26. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju N.N. 10/97,107/07 i 94/13,   Upravno vijeće Dječjeg vrtića Marina objavljuje::

 

          

 

 NATJEČAJ

ZA RADNO MJESTO

 

                                                            

 

  1. ODGOJITELJ  M/Ž – JEDAN IZVRŠITELJ NA NEODREĐENO VRIJEME, U VRTIĆU „BUBAMARA“ U GUSTIRNI, PUNO RADNO VRIJEME

 

                                                             

 

Uvjeti prema Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju (N.N. 10/97, 107/07  i  94/13), Pravilniku o vrsti stručne spreme stručnih djelatnika, te vrsti stručne spreme ostalih djelatnika u dječjem vrtiću (N.N. 133/97) i Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Dječjeg vrtića Marina.

 

Uz prijavu kandidati za natječaj prilažu:

 

  1. Dokaz o stečenoj stručnoj spremi
  2. Uvjerenje o položenom stručnom ispistu
  3. Uvjerenje o nekažnjavanju prema čl. 25. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju ne starije od 6 mjeseci
  4. Životopis

 

Rok za podnošenje prijava je 8 dana od dana objavljivanja natječaja.

Prijave za natječaj s obveznom dokumentacijom dostavljaju se na adresu:

Dječji vrtić Marina, Ante Rudana 47, 21222 Marina – za natječaj.

Nepotpune i nepravodobne prijave neće se razmatrati.

O rezultatima natječaja kandidati će biti obavješteni u zakonskom roku.

 

Napomena: Natječaj je objavljen na oglasnoj ploči vrtića, mrežnoj stranici Vrtića i mrežnoj stranici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

 

 

 

                                                                                              Ravnateljica:

                                                                                              Nora Đokić

1.     U vrijeme blagdana vrtić neće raditi 22. 06. 2015. I 25. 06. 2015.godine.

 

 

2.     Odluka o upisu djece u 2015/2016. će biti objavljena 01.07.2015.

Hvala roditeljima na strpljenju

 

3.     Molimo roditelje koji nisu podmirili dugovanje prema vrtiću da to učine što prije.

Roditelji koji ne podmire dospjelo dugovanje neće moći sklopiti ugovor o nastavku korištenja usluga vrtića u 2015/2016. godini, a predškolski obveznici neće moći dobiti potvrdu o završetku programa predškole.

 

 

Djeci koja nastavljaju boraviti u vrtiću u narednoj godini želimo ugodan odmor.

Djeci koja polaze u školu želimo uspjeh i radost učenja.

 

 

Ravnateljica: Nora Đokić

Program predškole uveden je Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju (N.N. 10/97,107/07 i 94/14) i Pravilnikom o sadržaju i trajanju programa predškole (N.N. 107/14)

U razgledanju podruma Dioklecijanove palače posjetili smo 40. Sajam cvijeća.

PočetakPrethodno12SlijedećeKraj
Stranica 1 od 2

Naši ciljevi

U odnosu na dijete

Sigurnost svakog djeteta, razvoj samopouzdane, samostalne, emocionalno senzibilne, odgovorne, kreativne i prije svega sretne i zadovoljne osobe

U odnosu na roditelje

Afirmacija i osnaživanje obitelji u području afirmativne roditeljske uloge te usklađenog partnerskog djelovanja vrtić – obitelj, zadovoljan roditelj

 

Naši ciljevi

U odnosu na okruženje

Unaprijeđivati  sigurnost, funkcionalnost, razvojnu primjerenost i poticajnost, estetiku, obogaćivanje raznovrsnim poticajima, okruženje koje preslikava zaposlene, stav o djetetu

U odnosu na ozračje

Zadovoljstvo djece, roditelja, zaposlenika i zajednice – stvoriti sretne ljude

 

Naši ciljevi

U odnosu na okruženje

Unaprijeđivati  sigurnost, funkcionalnost, razvojnu primjerenost i poticajnost, estetiku, obogaćivanje raznovrsnim poticajima, okruženje koje preslikava zaposlene, stav o djetetu

U odnosu na ozračje

Zadovoljstvo djece, roditelja, zaposlenika i zajednice – stvoriti sretne ljude

 

Copyright © 2015. Dječji vrtić Marina